"KREATIVNE STRATEGIJE"
multidisciplinarni istraživački projekt


RAZRADA PROJEKTA

"It can be argued", tvrde Dacey i Lennon (1998) 1, "that throughout human history, our most valued ability has been intelligence - the capacity to learn and to use existing knowledge. In the new millennium, this will no longer be so. Creativity, the ability to produce knowledge, will become our most cherished trait." Strategija je često definirana kao skup osmišljenih akcija koje vode određenom dugoročnom cilju. Najčešće se povezuje sa ratom, poslovanjem i igrama. Problemi pojedinca i zajednice u svakodnevnom životu za koje nema već postojećih rješenja, ili su se stara rješenja pokazala nedovoljno funkcionalnima, rješivi su inovativnim strategijama, odnosno kreativnim stvaranjem novih rješenja. Ona su stoga podjednako esencijalna kako u mikro-situacijama pojedinačnoga snalaženja u novim situacijama, tako i za opći napredak društva.

Prema autorima članka "Priroda kreativnosti" 2, počeci sustavnijeg znanstvenog istraživanja kreativnosti, vežu se uz predavanje Kreativnost američkog psihologa Guilforda, održanog 1950. na Pennsylvania State Collegue 3. Dotadašnjem pojmu konvergentnog mišljenja suprotstavio je pojam divergentnog mišljenja, sposobnost generiranja višestrukih rješenja jednog problema. Većina se istraživača slaže da je kreativni proces proizvodnja nečega originalnog i vrijednog (Sterneberg, 1996), što je produkt karakteristika ličnosti, kognitivnih sposobnosti i socijalnog okruženja (Amabile, 1983), ali da je i sama prosudba što je i u kojoj mjeri kreativno vrsta socijalnog koncenzusa (Amabile, 1983).

OSNOVNA PITANJA ISTRAŽIVANJA

Ovo će istraživanje biti fokusirano na sljedeća pitanja: kreativne strategije pojedinca, kolektivne kreativne strategije (obitelj, susjedstvo, grad, država ...) i istraživanje odnosa i dinamike osobne kreativnosti prema kolektivnoj kreativnosti, i to pod uvjetima; (a) kada i kako osobna kreativnost prerasta u kolektivnu, što se zadržava od početne ideje i rješenja, što se mijenja, koliko osobna inicijativa odnosno kreativna energija biva promijenjena u kolektivnom, i što biva s "inicijatorom", te; (b) koliko kolektivni kreativni koncepti utječu na osobne, i u kojem trenutku one prerastaju u osobnu.
Nadalje, projekt će se baviti pozicijom kreativnih strategije u društvenom kontekstu, važnosti njezine pozicije u društvu u kojem se stanje prividne sigurnosti mijenja: globalna ekonomska kriza, propast banki, osiguravajućih društva, nagla promjena načina života i društvenih normi. Početna točka istraživanja bit će bivši istočno-europski blok. Stratifikacija pitanja nadalje, proučiti će dinamike odnosa, suprotnosti i preklapanja sustava (politički, privredni, birokratski, obrazovni, znanstveni itd.) i samoorganiziranih načina djelovanja, kao što je civilno društvo, susjedstvo, proširena obitelj itd.
Istraživanje će se proširiti i na teme globalnih kreativnih strategija, odnosno načine na koji globalizacija oblikuje naše živote i zajedničke strategije, izučavajući pitanje - postoje li i koje su globalne strategije, na koji način funkcioniraju, tko ih diktira, dinamika, primjeri. Na koji način funkcioniramo kao "zajednice" u globalnom kontekstu i koje su pozicije i mehanizmi zajedničkih kreativnih strategija, kao i pitanje mjesta djelatne slobode koja ostvaruje životne šanse u njima.
Naposljetku, zaključno pitanje biti će opći značaj i utjecaj kreativnosti na život pojedinca, kolektiva, naroda, i povijesno i u suvremenom kontekstu, iz filozofskih, religijsko-duhovnih, umjetničkih i znanstvenih pozicija.

CILJEVI PROJEKTA

Opći je cilj projekta razviti transdisciplinarnu platformu za razumijevanje, razmjenu i stvaranje novih kreativnih strategija kao odgovora na konkretne društvene situacije i stanja, kao i njihovo aktiviranje u stvarnom društvenom tkivu. Specifični cilj unutar toga je bolje razumijevanje društvenih procesa oslonjenih na kreativnost i iznalaženje načina poticanja razvoja raznih oblika radnji i procesa koje bi povećavale sposobnost razumijevanja postojećeg i stvaranja novog znanja.

OPRAVDANJE METODE

Politologinja Joell Zask svoju knjigu "Umjetnost i demokracija" započinje tezom: "Nema boljeg građanina od umjetnika: upravo ovu ideju bismo (u knjizi) željeli obraniti. Isto tako, nema prakse koja bolje simbolizira demokratsko ponašanje od prakse umjetnika. Ove ideje nesumnjivo iznenađuju, kako umjetnike tako i one koji o njima sude." 4
....
pri tome je umjetnik samo pokretač, a korisnik (publika) mogući aktivni subjekt koji dovodi do promjene.

Smatram kako se koncepcijom svoga rada i metodologijom koju razvijam postavljam kao aktivni agens u društvu, što eksplicite govori o mjestu umjetnika i umjetnosti. Angažiranjem i interakcijom različitih ljudi, suradnika i potencijalne publike, i oni ulaze u poziciju da budu producenti, agenti, dizajneri, arhivisti i prenositelji znanja, odnosno postaju i djelatni praktikanti i publika istovremeno. Kako se projekt razvija, analiza tih odnosa, procesa i povremenih rezultata će se kritički sagledavati. Time se u projektu moja uloga umjetnika i autora projekta mijenja s pozicije na poziciju s jasnim ciljem da ukažem, angažiram i mijenjam, pri čemu svoju umjetničku poziciju ne doživljavam kao povlaštenu već kao jednu od mogućih u prijenosu znanja.


1
Dacey, J.S., Lennon, K.H.: 1998, "Understanding creativity", San Francisco,Jossey-Bass Inc. Publishers,pp.3
2 Arar, Lj., Rački, Ž.: "Priroda kreativnosti", Psihologijske teme,12, 2003., pp. 3-22
3 Guilford, P.J., 5.09.1950. predavanje "Creativity", Penssylvania State Collegue
4 Zask, Joelle: 2004, "Umetnost i demokratija", Beograd, Clio, pp.7